| Seksualno prenosive bolesti |
|
|
| Autor mr ph Ivana Kocić | |
| Saturday, 03 June 2006 | |
|
Cilj ovog teksta je izlaganje kratkog opisa najzastupljenijih polno prenosivih bolesti i mere prevencije (hiv, hepatitis, gonorea, sifilis, kondilomi, herpes i hlamidija). Nadamo se da ćete po završetku čitanja imati bolji uvid u problematiku ove, sve češće, vrste bolesti.
Polno prenosive bolesti i načini prevencije Teško je u medijima ne zapaziti barem jednu od brojnih kampanja za prevenciju seksualno prenosivih bolesti. Ova tema je izlašla iz usko medicinsko-komercijalnih okvira (u kojima je, recimo, prevencija karijesa) i zašla u sve pore modernog društva. S obzirom na osetljivost materije - seksualne navike individua - bio je potreban dug period da bi se ovo pitanje našlo u fokusu, i biće potreban još duži period dok prevencija ne postane uobičajena i široko praktikovana stvar. No, značaj seksualno prenosivih bolesti (u daljem tekstu: spb) i njihove prevencije najlakše je prikazati kroz nekoliko činjenica vezanih za HIV/AIDS infekciju:
Da bi smo ozbiljnije shvatili koliki je značaj prevencije seksualno prenosivih bolesti, u daljem tekstu biće dat kratak opis najzastupljenijih spb, kao i način prevencije tih bolesti. Seksualno prenosive bolesti
<!--[if !vml]--> HIV je skraćenica od engleskih reči Human Immunodeficiency Virus. Ovaj virus je uzročnik "sindroma stečenog gubitka imuniteta" ili na engleskom Acquired Immunodeficiency Syndrom (AIDS). Često se koristi i izraz SIDA koji potiče iz francuskog jezika (Syndrome d'imunodeficience acquise). Osoba zaražena HIV virusom je HIV pozitivna. Postoje dva tipa virusa: HIV-1, koji je najrasprostranjeniji u Americi i Evropi, i HIV-2 koji je prisutan u nekim afričkim zemljama. Virus HIV napada odbrambeni sistem organizma (T-limfocite, preciznije CD4 receptor na T limfocitima, pa otuda naziv T4 ćelija). Zdrava, odrasla osoba ima u krvi 1000 i više T-limfocita. Za HIV pozitivnu osobu se konstatuje da je obolela od AIDS-a kada ima manje od 200 T4 ćelija. AIDS onemogućava ispravno funkcioniranje imunološkog sistem - prirodne odbrane organizma od infekcija. Razvoj infekcije se može podeliti u četiri faze: 1. primarna infekcija, 2. faza bez kliničkih simptoma, 3. simptomatska HIV infekcija, 4. razvoj infekcije u AIDS sindrom. U ovom odeljku će ukratko biti predstavljene ove četiri faze. Kako postepeno dolazi do pada imuniteta, kod zaražene osobe se nakon 3-6 nedelja razvijaju siptomi slični gripu, koji mogu da prođu bez posebne pažnje. Nakon toga nastupa period bez simptoma, kada se virus brzo razmnožava i kada oboleli lako može da prenese infekciju drugim osobama. Među prvim zabrinjavajućim simptomima javlja se uvećanje limfnih žlezda (ispod pazuha, na vratu i preponama), koje može da traje nekoliko meseci. Dalje se javljaju smanjenje telesne težine, umor, razvoj drugih infekcija (kandidijaza, upala pluća), temperatura, suvi kašalj, noćno preznojavanje, dijareja, osip na koži, promene u govoru, depresija, gubitak pamćenja. HIV virus se prenosi polnim odnosom sa inficiranom osobom, i to polnim odnosom bez zaštite (prezervativa). Prenosi se preko sluznice vagine, vulve, penisa, usta, rektuma. Korisnici opijnih droga koji koriste istu iglu mogu preko krvi preneti međusobno virus. Putem transfuzije ili krvnih komponenti je veoma mala šansa prenosa HIV virusa, zbog obavezne kontrole koje se sprovode u zdravstvenim centrima. HIV virus se može preneti tokom trudnoće sa nelečene majke na dete u 25-30% slučajeva. Takođe se može preneti i preko majčinog mleka. HIV se ne prenosi: suzama, urinom, stolicom, preko peškira, posteljine, bazena, pribora za jelo, ubodom komaraca, pri tetoviranju, manikiru, piercingu. Prevencija: <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Upotreba kondoma (u najmanje 80% predstavlja adekvatnu zaštitu od virusa HIV) <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Ne razmenjivati igle ukoliko se koriste intravenski narkotici <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Stupanje u polni odnos bez zaštite samo sa osobom za koju se pouzdano zna da nije inficirana ovim virusom
Iako je HIV infekcija najpoznatija široj javnosti, treba skrenuti pažnju i na ostale česte spb, odnosno na hepatitis, gonoreu, sifilis, kondilome, herpes i hlamidiju.
<!--[if !vml]--> Virus hepatitisa B se može preneti polnim kontaktom sa oboleleom osobom ukoliko se ne koristi zaštita, kontaktom sa inficiranom krvi obolelog, korišćenjem istog pribora kod osoba koji uzimaju droge intravenskim putem, sa zaražene majke na dete (pri trudnoći samo u 2-5% slučajeva, a tokom porođaja u 90%slučajeva), pljuvačkom i urinom obolelog. Da bi se pojavili simptomi bolesti potrebno je da prođe nekoliko nedelja, i to su: žutica, mučnina, povraćanje, bol u stomaku, visoka telesna temperatura, urin poprima tamniju boju, itd. Prevencija: <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->upotreba jednokratnih instrumenata koji dolaze u dodir s krvlju, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->korisnici opijnih droga ne bi trebali da koriste iste igle, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->aktivna i pasivna imunizacija dece (vakcinacija) <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->aktivna imunizacija osoba koje su izložene riziku od infekcije <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->izbegavanje polnog odnosa sa osobom za koju nismo sigurni da neka neku od spb.
<!--[if !vml]--> Prevencija: <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Stupanje u seksualni odnos bez zaštite samo sa osobom za koju se sa sigurnošću zna da ne boluje od spb <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->pravilna upotreba kondoma, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->neupražnjavanje oralnog seksa bez kondoma sa osobom za koju se ne zna da li boluje od neke spb <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->retke promene seksualnih partnera. Ukoliko se otkrije neki od simptoma ove bolesti, potrebno je javiti se lekaru što pre, a radi prevencije daljeg širenja bolesti treba i informisati sve partnere sa kojima je postojao seksualni odnos.
<!--[if !vml]--> Prevencija: <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->pravilna upotreba lateks kondoma, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->retka promena seksualnih partnera, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->obavezne redovne zdravstvene kontrole.
Humani papiloma virus može izazvati različite vrste kondiloma: na vagini, grliću materice, vulvi, anusu, uretri, rektumu. Imajući na umu činjenicu da se kondilomi mogu razviti i u kancer grlića materice, veoma je bitna poseta lekaru pri najmanjim simptomima koji ukazuju na ovu bolest, a to su izrasline na koži koje se brzo razvijaju i koje mogu da izazivaju svrab ili izazivaju osećaj peckanja. Kondomi nisu dovoljno efikasni u zaštiti od ove bolesti. Prevencija: <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Najbolje zaštita je stalni partner, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Odnos sa partnerom za koga se sa sigurnošću zna ne boluje od ove bolest <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Pravilna upotreba kondoma.
<!--[if !vml]-->
<!--[if !vml]--> Koliko je raširena ova infekcija govori podatak da od nje oboli čak 2.8 miliona Amerikanaca godišnje. Prevencija: <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Upotreba lateks kondoma može smanjiti mogućnost prenosa hlamidije. <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Poželjno je uraditi sve kontrolne preglede kako bi se isključila mogućnost razvoja ove bakterije. <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Korišćenje samo ličnog pribora za higijenu <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->Ne praktikovati promenu seksualnih partnera
Nesumnivo je da promene u savremenom društvu i veći stepen seksualnih sloboda uzrokuju veću zastupljenost ovih bolesti. Na osnovu podataka iz 2005. godine, prosek broja partnera u toku života je 9 po osobi, pri čemu muškarci promene veći broj partnera (10.2), u odnosu na žene (6,9). Činjenično stanje je da 47% (skoro polovina!) odraslih ima odnos bez ikakve zaštite sa partnerom o kome ne zna da li ima neku od spb. Kao mera prevencije se mora napomenuti i ta da korisnici droga koji ih uzimaju intravenski ne smeju da dele igle, već svako mora da koristi sterilnu iglu zarad sprečavanja širenja bolesti koje se prenose preko krvi. U tom cilju su neke zemlje, kao što je recimo Švajcarska, uvele tzv. „špricomate“ – automate na kojima se mogu kupiti čisti i sterilisani špricevi, a koji se postavljaju blizu poznatijih okupljališta korisnika droge. Iz tih razloga, na kraju ovog teksta, navela bih kao najsigurnije metode prevencije od spb: <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->razumno ponašanje, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->upoznavanje devojke/momka bez „žurbe“, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->ne konzumiranje alkohola i droga, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->pametan izbor partnera, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->što manje partenera, <!--[if !supportLists]-->* <!--[endif]-->i najbitnije – razum uvek ispred emocija. Dipl.ph Ivana Kocić
|
|
| Poslednji put ažurirano ( Monday, 05 March 2007 ) |
| < Prethodno |
|---|





<!--[endif]-->
<!--[endif]-->
<!--[endif]-->
<!--[endif]-->
<!--[endif]-->
<!--[endif]-->











